Usled određenih dilema u tumačenju donetih mera, privrednici su se obratili Privrednoj komori Srbije (u daljem tekstu: PKS) sa zahtevom da im na ista odgovori i da određena pojašnjenja. PKS je izdvojila najčešća i najrelevantnija pitanja koja su joj proteklih dana uputili privredni subjekti, pripremila odgovore na njih i objavila ih u tri seta. Osvrnućemo se na neka od pitanja koja su bila predmet analize i odgovora stručnog tima PKS.

Ko još može biti korisnik pogodnosti predviđenih merama Vlade RS?

Subjekti su zahtevali pojašnjenje u smislu da li se određene kateogrije kao što su advokati paušalci ili zanatlije paušalci mogu smatrati potencijalnim korisnicima mera. Odgovor PKS je bio pozitivan, imajući u vidu da se obe ove kateogirje smatraju preduzetnicima u smislu poreskih propisa, te tako mogu da ostvare pravo na direktna davanja i fiskalne pogodnosti, ukoliko ispunjavaju sve uslove propisane Uredbom. Takođe, potvrđeno je da korisnici pogodnosti mogu biti i udruženja, fondacije, sportske organizacije, odnosno svi privredni subjekti (uključujući neprofitne organizacije), ukoliko nisu na spisku korisnika javnih sredstava.

Kako postati korisnik paketa mera?

Tokom obraćanja poslodavaca PKS-u, pojavio se i niz pitanja koja se tiču načina popunjavanja obrasca poreske prijave i prihvatanja mera Vlade ovim putem, kao i dileme da li se određene mere mogu koristiti odvojeno od drugih. Naglašeno je da se predviđene pogodnosti mogu prihavatiti isključivo kao paket mera (poreske pogodnosti uz direktna davanja), kao i da se za ista aplicira jedino podnošenjem adekvatno popunjene odgovarajuće poreske prijave, sa označenim datumom plaćanja (04.01.2021. godine). Odstupanje od predviđenog načina apliciranja za korišćenje ovih mera postoji u slučaju kada je preduzetnik zainteresovan za korišćenje pogodnosti paušalac, koji nema zaposlenih. Ukoliko isti ima otvorene račune u više banaka, u cilju apliciranja za ostvarenje benefita garantovanih merama Vlade, nema drugih obaveza osim što preko portala PU treba da se opredeli u kojoj banci želi da mu bude otvoren namenski račun. Ukoliko preduzetnik paušalac ima račun u samo jednoj banci, namenski račun će mu automatski biti otvoren u toj banci. Takođe sva ostala prava ostvariće po automatizmu. Interesantno je pitanje da li na pomoć države mogu da računaju preduzetnici koji su status preduzetnika zasnovali iz radnog odnosa ili su istovremeno penzioneri i preduzetnici? U oba ova slučaja  preduzetnik nema pravo na benefit direktnih davanja.

Da li ste zakasnili sa podnošenjem poreske prijave (PPP-PD) u cilju ostvarivanja pogodnosti?

Praksa je prepoznala situaciju da su pojedini poslodavci podneli poresku prijavu PPP-PD i isplatili zarade zaposlenima za mesec mart 2020. godine pre donošenja Urebe, pa se javilo pitanje u smislu njihovog prava na odlaganje poreza i doprinosa za taj mesec tj. za mart odnosno mogućnosti da benefite ostvare za tri meseca, počevši od aprila 2020. godine. Poslodavcima koji su postupili na pomenuti način, ostaje mogućnost da se opredele za odlaganje poreza i doprinosa za zarade za april, maj i jun mesec, ukoliko odgovarajuću PPP-PD prijavu za zarade za april podnese do kraja aprila 2020. godine sa označenim datumom plaćanja 04.01.2021. godine. Tako da ni na koji način neće biti oštećeni.

Da li korišćenje drugih pogodnosti isključuje pravo na korišćenje predviđenog paketa mera?

Nametnulo se pitanje da li korišćenje podsticaja na osnovu drugih propisa, isključuje korišćenje pogodnosti predviđene aktuelnim merama vlade. Jedan poslodavac se pitao, da li može da ostvari fiskalne pogodnosti i direktna davanja u skladu sa donetom Uredbom Vlade RS, za novozaposlene radnike, za koje već ostvaruje olakšice u skladu sa članom 21v Zakona o porezu na dohodak građana, kao i za kvalifikovana novozaposlena lica iz člana 21ž ZPDG?. Odgovor na ovo pitanje je potvrdan, što znači da korišćenje prava na druge poreske podsticaje ne isključuje pravo na korišćenje pogodnosti predviđene Uredbom.

Posebnu kategoriju čine subjekti zaninteresovani za korišćenje prava na oslobađanje od plaćanja PDV-a na donaciju izvršenu licima propisanim Uredbom. Subjekte iz kruga ovih lica zanimalo je da li ih korišćenje ovog prava ograničava u smislu korišćenja redovonog prava na isplatu dividende. Odgovorom PKS je precizirano da se ograničenje za isplatu dividendi ne odnosi na ove subjekte, već se odnosi samo na one koji koriste pravo na paket mera (fiskalne pogodnosti + direktna davanja). U vezi sa tim otvorilo se i pitanje da li pravo na korišćenje paketa mera gube privredna društva u statusu d.o.o., ako njihovim osnivačima bude isplaćena ostvarena dobit iz ranijeg perioda? U svom odgovoru PKS ističe da korisnici fiskalnih pogodnosti i direktnih davanja, ne mogu da isplaćuju dividende do kraja 2020. godine, bez obzira na koju godinu se odnosi dobit iz koje se navedena isplata vrši. U slučaju da se postupi suprotno ovom ograničenju, korisnik fiskalnih pogodnosti i direktnih davanja je u obavezi da vrati celokupan iznos direktnih davanja u roku od 5 dana, kao i da plati sve poreze i doprinose za koje je odobreno odlaganje.

Ugovor o privremenim i povremenim poslovima u kontekstu korišćenja pogodnosti

Poslodavce je dalje zanimalo da li mogu biti korisnici direktnih davanja namenjenih za isplatu zarada (u visini tri minimalne zarade), po osnovu lica koja su kod poslodavca angažovana na osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Na ovo pitanje tim PKS je dao negativan odgovor. U vezi sa tim, naglašeno je da poslodavac može ostvariti direktna davanja samo na osnovu lica koja su angažovana ugovorom o radu, kako na  neodređeno, tako i na određeno vreme.

Smanjenje broja zaposlenih kao ograničavajući faktor

Razmatrajući dalje pitanja poslovnih subjekata tim PKS ističe da poslodavac gubi pravo na pogodnosti iz Uredbe ukoliko smanji broj zaposlenih za više od 10% u odnosu na dan 15.03.2020. godine, izuzev zaposlenih kojima ističe ugovor o radu zaključen na određeno vreme. Prestanak radnog odnosa zaposlenog po svim ostalim osnovima uračunava se u navedeno ograničenje od 10%, uključujući otkaz ugovora o radu koji daje sam zaposleni. U tom slučaju, postoji otkazni rok u kome poslodavac može da nađe zamenu za zaposlenog koji je dao otkaz. Uslov koji ograničava krug korisnika fiskalnih olakšica i direktnih davanja, u smislu zabrane smanjenja broja radnika (do 10%), neće se odnositi na lica angažovana po osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, kao ni na ostala lica koja su angažovana van radnog odnosa.

Pravo na direktna davanja po osnovu zaposlenih koji su na bolovanju

Subjekti su se interesovali da li postoji ekonomska mera koja se primenjuje na zaposlene koji se u vreme važenja ove uredbe nalaze na bolovanju? Daje se logičan odgovor da će poslodavac  moći  da ostvari pravo na direktna davanja za zaposlene, koji su na bolovanju uvek, osim u slučaju kada im se za određeni period u celosti iz javnih sredstava nadoknađuje iznos naknade zarade, kao što je slučaj sa bolovanjima u trajanju dužem od 30 dana. Važno je naglasiti da se doprinosi za obavezno socijalno osiguranje čije plaćanje je odloženo u skladu sa ovom uredbom, smatraju plaćenim za svrhu ostvarivanja prava po osnovu zdravstvenog i penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i po osnovu ostvarivanja prava zbog nezaposlenosti i zakona kojim se uređuje finansijska podrška porodici sa decom.

Direktna davanja namenjena su isključivo za isplatu zarada!

Važno je napomenuti da je kroz odgovore na više pitanja, posebno naglašeno da se sredstva koja predstavljaju direktna davanja, mogu koristiti jedino u svrhu isplate zarada zaposlenima, a ne u bilo koju drugu svrhu, kao i da se isplata ovih sredstava može vršiti samo uplatom na tekući račun zaposlenog, a nikako isplatom gotovine zaposlenom na ruke, preko blagajne poslodavca.

Verujemo da će PKS i u narednim danima objaviti odgovore na nova pitanja koja se budu javljala, a sva tri do sada objavljena seta pitanja i odgovora možete detaljnije pogledati na sajtu PKS putem linka: https://pks.rs/vesti/najcesca-pitanja-i-odgovori-u-vezi-sa-primenom-uredbe-o-fiskalnim-pogodnostima-i-direktnim-davanjima-privrednim-subjektima-u-privatnom-sektoru-2576

Za dalja pojašnjenja mera koje je donela Vlada RS pratite sajt NKP Law office www.nkp.rs

Danilo Perovic,

NKP Law office, partner